S obzirom da se nekad razvija i godinama, erozija zuba predstavlja ne tako lako dentalno oboljenje za prepoznati, dok ne uznapreduje.
Međutim, uz preventivnu negu uzroci i propadanje se mogu sprečiti, a ukoliko je u odmakloj fazi i probila je zubnu gleđ, odgovarajućim tretmanima se može izlečiti.
U ovom članku ćemo pokriti šta je erozija zuba, kako je prepoznati, koji su njeni uzroci i na koji način je lečiti, a pre svega sprečiti da do nje uopšte dođe.
Sadržaj:
Šta je erozija zuba?

Erozija zuba predstavlja postepen gubitak zubne gleđi (ili emajla), koja je najčvršće tkivo u organizmu, najčešće usled preterane izloženosti kiselini iz spoljnih ili unutrašnjih faktora.
Nakon toga stiže do dentina, žućkastog tkiva, i tada simptomi kao što su osetljivost na hladno ili toplo postaju jači.
Ako se erozija nastavi, može stići i do pulpe – a tada su potrebni ozbiljniji stomatološki tretmani da bi se problem rešio.

Važno je napomenuti da se erozija zuba razlikuje od karijesa zbog toga što karijes izazivaju bakterije, a eroziju u većini slučajeva kiselina.
Takođe se razlikuje i od abrazije i drugih sličnih oboljenja, čiji je uzročnik mehanički faktor.
Šta je klinasta erozija zuba?
Često se pominje i klinasta erozija zuba, koja predstavlja tip erozije u ivičnom delu – gde se zub i desni susreću, i pravi oblik klina.

Za razliku od gore-pomenute, klinasta erozija je uzrokovana mehaničkim faktorima, kao što su preagresivno pranje zuba, previše grube četkice ili loše navike.
Srećom, i za nju ima leka.
Simptomi
- Povećana osetljivost zuba – Ako vam smetaju toplo, hladno ili slatko, a nemate karijes, to može biti znak da se zubna gleđ (emajl) istanjila i dentin (koji je osetljiviji) je izložen.
- Promena boje zuba – Kao i kod prethodne tačke, ako je gleđ istanjena, dentin, koji je tamniji i žući, je primetniji.

- Transparentnost – Ukoliko prednji zubi (sekutići) izgledaju providno na ivicama, to može biti znak propadanja gleđi.
- Zaobljene ivice – Ako ivice postaju zaobljenije ili vam se čini da se razmak između zuba povećava (a zapravo nema pomeranja), može biti da se gleđ (emajl) na ivicama troši.
- Žute rupice ili pukotine – Za razliku od karijesa, gde su fleke na zubima izrazito tamne, ako su one žute ili svetlo braon, to može biti znak erozije i dentin je vidljiv (radi se o već uznapredovaloj eroziji).

- Istanjenost ili V oblik na ivici – Ako su bilo kakve promene, praćene žutom bojom, vidljive na delu gde se dodiruju zub i desni – verovatno se radi o klinastoj eroziji.
- Zubi izgledaju manji ili tanji – Kod uznapredovale erozije zuba, gleđ se može mnogo istrošiti i zubi evidentno mogu da izgledaju manji ili tanji.
Faze erozije
- Početna faza: Verovatno ćete primetiti blagu osetljivost na toplo i hladno (nekad i slatko), i blago žutilo zuba (jer se bela gleđ stanjuje).

Površina zuba takođe može izgledati sjajnije nego inače.
U početnoj fazi znaci su suptilni.
- Srednja faza: Osetljivost postaje primetnija, a promena boje veća.
Na površini za žvakanje se mogu pojaviti i žute rupice ili pukotine bez karijesa.
Ivice prednjih zuba mogu početi da izgledaju prozirno i zaobljenije, a opšta nelagodnost prilikom konzumiranja hrane i pića je veća.
- Napredna faza: Kad erozija zuba uznapreduje, gleđ je značajno uništena i dentin je izrazito vidljiv.
Osetljivost je velika, a zubi mogu izgledati vidljivo oštećeni sa dubokim rupicama, pukotinama, ili čak lomljenjem.

Zubi su znatno istanjeni i izgledaju kao da su se razmaci povećali.
Ovo stanje može dovesti do ozbiljnih komplikacija i zbog toga je potrebno pristupiti ozbiljnim stomatološkim tretmanima, kao što su krunice, bonding, viniri itd.
Uzroci: Zašto se javlja erozija zuba?
Ovo stanje se ne dešava niotkuda – erozija zuba ima razne uzročnike.
Oni se mogu podeliti na razne načine, kao što su biološki, hemijski i bihevioralni uzroci, a sledeća podela je malo jednostavnija:
Spoljni uzroci
🔺 Kisela hrana ili pića – Konzumiranje citrusnih sokova, gaziranih i sportskih pića, vina, sirćeta i svega izrazito kiselog u velikim količinama i učestalo može znatno da nagriza gleđ. Ovo je najčešći spoljni uzročnik.
Takođe i loša navika zadržavanja gaziranih pića u ustima šteti zubima.

🔺 Bazeni sa hlorom – Često plivanje u okruženju bogatim hlorom izlaže zube kiselinama što na duge staze može oštetiti gleđ.
🔺 Izlaganje spoljašnjim kiselinama – Kod onih koji rade u fabričkim postrojenjima ili bilo kom drugom okruženju gde se emituje previše štetnih kiselina, može (posle dosta vremena) doći do oštećenja zubne gleđi.
Unutrašnji uzroci
🔺 Gorušica (Gastroezofagealni refluks – GERD) – Želudačna kiselina je izuzetno jaka, stoga, kada je gorušica učestala, kiselina u ustima može znatno da nagriza zube.
🔺 Česta povraćanja – Stanja poput bulimije ili hronične mučnine izlažu zube jakim želudačnim kiselinama.
Loše navike (Bihevioralni uzroci)
🔺 Pregrubo pranje zuba – Previše agresivno četkanje, posebno sa sredstvima za izbeljivanje zuba ili abrazivnim pastama za zube, može istanjiti već oslabljenu gleđ.

🔺 Korišćenje previše grube četkice – Tvrda vlakna mogu biti previše gruba za gleđ i doprineti klinastoj eroziji, posebno u kombinaciji sa grubim četkanjem.
🔺 Škripanje zubima (bruksizam) – Iako ovo nije direktno povezano sa kiselinama, stalno stiskanje zuba može istanjiti gleđ, dovodeći do klinaste erozije.
Ko najčešće boluje od erozije?
Spektar je veoma širok. Što se tiče profesija obično su najizloženiji:
- Degustatori vina (zbog čestog i dugog zadržavanja kiselih gutljaja u ustima)
- Laboratorijski tehničari koji rade sa kiselinama
- Svi ostali koji su često izloženi kiselom okruženju – radnici u fabrikama, građevinski radnici i tako dalje
- Plivači (hlor u bazenima)
Prevencija: Kako zaustaviti dentalnu eroziju?

Bolje sprečiti nego lečiti, a erozija zuba se najbolje sprečava prilagođavanjem ishrane i navika.
Treba ograničiti unos kiselih namirnica i gaziranih pića, a mogu pomoći i slamčice – da bi zubi bili što manje izloženi.
Ukoliko se često izlažete sredinama koje su pune kiselina, korišćenje maski, štitnika za zube i slično može pomoći. Štitnici za zube su takođe često rešenje ako je uzročnik klinaste erozije bruksizam.

Ako su uzročnici unutrašnji faktori kao što su često povraćanje ili gorušica, pre svega je bitno obratiti se lekaru za medicinsku pomoć, da bi se oni otklonili.
Kod loših navika, pranje zuba mekom četkicom i neabrazivnom pastom bogatom fluorom jača zube.
Takođe je važno ne prati zube odmah nakon konzumacije kisele hrane ili pića, jer je gleđ privremeno omekšana i podložnija oštećenju.
Terapija – Lečenje erozije zuba
Loša stvar je što se jednom uništena gleđ ne regeneriše, a dobra to što savremena stomatologija nudi niz rešenja ukoliko ne može da se izvrši prevencija, već se prelazi na saniranje štete.
Ovo su neki od čestih tretmana prilikom erozije zuba, a u konsultaciji sa stomatologom bira se najprikladniji.
✅ Tretman fluorom (fluorizacija)
Tretman fluorom pomaže u remineralizaciji, čineći zub otpornijim na kiseline.
Ovaj tretman se koristi kod blagih oštećenja.
✅ Dental Bonding

Nanošenje kompozitne smole u prirodnoj boji zuba pomaže u zameni uništene gleđi i time štiti unutrašnji dentin.
Ovo je dobro rešenje za one koji žele brz oporavak kod početne ili srednje faze erozije zuba.
✅ Fasete (Viniri)

Fasete su tanke navlake i mogu da se postave na prednje zube ukoliko su uništeni erozijom, a tretman se radi uz minimalne intervencije.
- Kompozitne fasete se oblikuju direktno na zubu od gore-pomenute kompozitne smole i predstavljaju brzo i ekonomično rešenje.
- Keramičke fasete su skuplje, ali su dugotrajnije i otpornije rešenje.
✅ Krunice

Kod ozbiljnih oštećenja, krunice za zube će doprineti najboljoj zaštiti i povratku lepog osmeha koji je uništen erozijom. U potpunosti zahvataju i štite zub.
✅ Sredstva za smanjenje osetljivosti
Tretmani za desenzibilizaciju, kao što su specijalne paste za zube, gelovi ili tretmani koji se primenjuju u ordinaciji, pomažu da blokiraju nervne signale i smanje nelagodnost.
✅ Lečenje kanala korena

U težim slučajevima, kada erozija dospe do unutrašnje pulpe, možda će biti neophodan tretman kanala korena zuba.
To podrazumeva uklanjanje oštećene ili inficirane pulpe, dezinfekciju zuba i njegovu plombu kako bi se sprečili dalji problemi.
Može spasiti zub od vađenja i eliminisati ozbiljan bol zuba koji nastaje usled dubokog gubitka gleđi.
Ovo su najčešći tretmani, a u zavisnosti od slučaja i onoga što proceni stomatolog, u obzir mogu doći i zubni most, implanti ili neka druga rešenja.
Zaključak
Erozija zuba je stanje koje može znatno da oteža svakodnevni život i nekad ju je teško dijagnostikovati na vreme, jer može da se razvija dugo.
U ovom članku smo pokušali da vam objasnimo šta je dentalna erozija, koje vrste postoje, kako da prepoznate simptome, uzroke i zaštitite se na vreme – ali i koji tretmani su vam na raspolaganju ukoliko prevencija nije rešenje.
Ako sumnjate da je i vaše zube napala dentalna erozija, pregled kod stomatologa je neophodan prvi korak.
MND Dental u Beogradu vam nudi stručnu pomoć na osnovu višedecenijskog iskustva u rešavanju ovog i mnogih drugih stomatoloških oboljenja.
Nudimo stručne preglede i dijagnostiku, preventivne savete i gore-pomenute tretmane za rešenje problema.
Javite nam se i zakažite vaš pregled!
MND Dental tim
Znamo koliko teško može biti pronaći dobrog i pouzdanog stomatologa. U našoj ordinaciji se ponosimo što pravimo prelepe i zdrave osmehe našim pacijentima.
O nama